Zašto bumbari Kebet

Više je pozitivnih odgovora na pitanje: "Zašto BUMBARI kebet?"

• Zato jer radi se o prvom domaćem uzgoju Bumbara i svih ostalih pčela, kako u Hrvatskoj, tako i u široj regiji.
• Zato jer se radi o 100% Hrvatskom proizvodu od domaće uzgojene bumbarske matice, preko hrane, energenata, troškova rada i uzgoja pa sve do ambalaže i pakiranja.
• Zato jer su Vam kod nas bumbarske kolonije dostupne tokom cijele godine.
• Zato jer Vam uz upute na ovoj web stranici, nudimo i dostupnost na telefon (098 – 706 545) tokom cijelog dana / 7 dana u tjednu, za svaki savjet, tehničku podršku ili pomoć vezanu uz naše proizvode.
• Zato jer imamo pozitivne reference najvećih domaćih uzgajivača povrća, koji svoje potrebe za oprašivaćima podmiruju kod nas.
• Zato jer su naši korisnici i kupci uzgojne sezone 2010. nedvojbeno zaključili kako su bumbari kebet više kvalitete od bilo koje vrste uvoznih bumbara.
• Zato jer pojavom Domaćeg uzgoja kebet na hrvatskom tržištu bummbara, prestalo je divljanje cijena kolonijama, a koje su diktirali uvoznici.
• Zato jer su u Domaćem uzgoju kebet Bumbarske kolonije dostupne po 30% - 50% nižim cijenama od onih kod raznih vrsta uvoznika.{ ...i zato, ZAŠTO PLATITI VIŠE???
• Zato jer kod nas cijene bumbarskih kolonija svakom sezonom padaju unatoč poskupljenjima svih ostalih potrepština.
• Zato jer Vam je kod nas i uz najniže cijene kolonija, omogućena besplatna  dostava kupcu, ili djelomična dostava neposredno u blizinu kupca.
• Zato jer za Vaše posebne potrebe na otvorenim površinama i u zimsko razdoblje, bumbarske kolonije upakiramo samo za Vas u toplinski izolacijski materijal bez povećanja cijene. Sve prema Vašim potrebama i dogovoru, a naglašavamo, bez povećanja osnovne cijene bumbarskih kolonija.
• Zato jer je uzgoj bumbara kebet Domaći uzgoj u cjelosti, A ne uvoz ili tzv. "uzgoj po licenci" a što je u stvari i isključivo uvoz, sa lažnom reklamom o tobožnjem uzgoju.

Tek odnedavno, od 1987. u Belgiji, uzgajaju se bumbar-bumblebeesbumbari u kontroliranim uvjetima. U Nizozemskoj se koriste od 1988. Od tadašnje primjene na 3% površina usjeva rajčice, do 1991. na 95% površina, a već 1992. koriste se na 100% površina usjeva rajčice.

Gotovo da nema zemlje u kojoj se bumbari ne koriste kao oprašivaći. Godine 2004. u svijetu je korišteno čak 1.000.000 (milion) kolonija bumbara. Danas se u naprednim poljoprivrednim zemljama bumbari redovito koriste kao oprašivaći  za 20 vrsta poljoprivrednih kultura i neizostavno, u sjemenskoj proizvodnji.

Zašto bumbari općenito?

Bumbari su pri oprašivanju djelotvorniji od vjetra, strojnog/ručnog protresanja biljaka, primjene hormonskih preparata ili najpoznatijeg oprašivaća, pčele medarice, iz razloga što:

• Vrlo je značajna karakteristika visokih vibracija tijela bumbara bez pomicanja krila, što je poznato kao „buzz“, efekt brujanja. Cvijetu rajčice su za kvalitetnu oplodnju potrebne vibracije od oko 400 hertza (Hz), a to postiže samo tijelo bumbara.
• Bumbari se vrlo lako snalaze u zatvorenom prostoru plastenika i staklenika, za razliku od pčele medarice, koja će uz to, u uvjetima visokih temperatura nervozno napadati i ubadati radnike pri uzgojnim poslovima na usjevima. Nije poznato da su bumbari ikada ikoga napali i uboli u takovim situacijama.
• Bumbari za razliku od pčele medarice nemaju aktivnu obranu, to jest ne napadaju i ne ubadaju u blizini košnice. Radilice kao i matice bumbara također imaju žalac, ali će ubosti samo instiktivno/refleksno, za potrebe vlastite, pasivne i nužne obrane. Ubosti će samo kada su stisnute, na primjer u ljudskoj šaci i kada ne mogu u bijegu odletjeti. Ali i tada će prije uboda pokušati se spasiti tako da se bace na tlo, kao padnu, okrenu se na leđa, "zastrašujuće" če zazujati i pokazujući svoj "zastrašujuće ružan" crni trbuh pokušati preplašiti protivnika. Ako ta varka ne uspije, ispustiti će karakterističan miris kao sredstvo odvraćanja/obrane.
• Ako ženka bumbara (radilica, matica) ne može izbjeći ubod, tada taj ubod neće biti „poziv“ drugim članovima kolonije za masovan napad, a kako je to slučaj kod pčele medarice.
• Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno brže nego pčela medarica.
• Na relativno niskim temperaturama (od 5°C) lete i „rade“, kao i za oblačna i kišna vremena, od ranog jutra do kasnog poslijepodneva.
• Bumbari na otvorenom polju nesmetano lete i rade pri vjetru brzine do 70 km/sat, dok je pčela medarica onemogućena u letu već pri vjetru od oko 30 km/sat.
• Bumbar je svojim krupnim tijelom  prekrivenim gustim dugim dlačicama, u stanju prenositi vrlo velike količine peluda s cvijeta na cvijet, što je od osobite važnosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta.
• Bumbar za razliku od pčele medarice, nema naviku skupljati hranu samo sa atraktivnih vrsta cvijeća, već su skloni skupljati hranu sa cvijeća bližeg svome gnijezdu/košnici, pa sve dalje.
• Radilica bumbara tokom pojedinog izleta znatno duže ostaje vani u aktivnostima skupljanja hrane i tim dosljednije vrši službu oplodnje.Bumbari nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg će skupljati hranu za svoje leglo, tako da cvijet svake biljke u uzgoju oni temeljito posjećuju i nezamjenjivo dosljedno vrše službu oplodnje.
• Pčele medarice, kao i drugi prirodni oprašivaći, u stanju su pružati svoju uslugu samo u ograničenom dijelu godine. Sada, kada se bumbarske kolonije uzgajaju u kontroliranim uvjetima, oni su dostupni tokom cijele godine.
• Ako u rano proljeće nastupi kišno i hladno vrijeme (do max. 12-tak °C) , a voće uđe u fazu cvjetanja,(ribiz, marelica,jabuka, kruška, malina, itd.) pčela medarica će tada biti beskorisna. Voćni cvjetovi će ostati neoplođeni, a voćar unatoč svim primijenjenim agrotehničkim mjerama mora računati na poslovanje sa velikim gubitcima za tu uzgojnu sezonu. Međutim, ako se u takovoj situaciji voćnom nasadu pruži bumbarska usluga oprašivanja, navedeni problemi će biti eliminirani.
• Bumbarske kolonije ne ugrožavaju nametnici, tako da ih tokom života kolonije nije potrebno tretirati kemijskim sredstvima.
• Oprašivanje vibratorima ili ručnim protresanjem biljke,(paradajz) je skupo, oduzima puno vremena, slaba je oplodnja cvijeta a što rezultira manjim prinosima loše kvalitete i neujednačenih plodova. Samo bumbar može dovoljno kvalitetno protresti cvijet, a istovremeno prenositi pelud sa cvijeta na cvijet, sa prašnika na tučak.
• Kako cvijet rajčice, tako i cvijeće drugih biljaka, za što kvalitetniju oplodnju mora biti izložen određenim vibracijama. Koliko je poznato, samo bumbarsko tijelo proizvodi dovoljno snažne vibracije kroz poznati „buuz“ efekt brujanja.
• Upotreba hormonskih sredstava za oplodnju, štetna je za zdravlje i ne zadovoljava današnje ekološke norme.
• Nakon upotrebe hormonskih sredstava plodovi su daleko niže i neujednačene kvalitete, šuplji, bez dovoljnog broja sjemenki ili s nerazvijenim sjemenkama, te bez arome, a sve zbog nepotpune oplodnje i oštećenja cvijeta.
• Nakon upotrebe bumbara kao oprašivaća kod rajčica, i drugih povrtlarskih te voćnih kultura, dobivaju se krupniji, soćniji i ukusniji plodovi, te grozdovi ujednačenih plodova izjednačene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama određene sorte koji se lakše čuvaju u transportu i skladištenju, te u potpunosti poprimaju kvalitetu i ostale karakteristike uzgajane vrste.
• Plodovi nastali nakon bumbarske usluge oprašivanja cvijeta, sadrže više vitamina, minerala i drugih pripadajućih korisnih sastojaka,  te su kao takvi korisniji u ishrani.
• Korištenjem bumbara produktivnost se povečava od 17%-25%, a u ovisnosti o vrsti uzagajane kulture, primjenjenim agrotehničkim mjerama i drugim činiteljima.

I zaključno:

• Primjena bumbara kao oprašivaća u uzgoju povrća, poglavito u zatvorenom prostoru plastenika i staklenika,  neizostavna je agrotehnička mjera.